Dan nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine obilježava se 12. decembra, u znak sjećanja na jednog od najznačajnijih naučnika koje je ova zemlja dala – Vladimira Preloga. Ovaj datum predstavlja priliku da se naglasi značaj nauke za razvoj društva, unapređenje obrazovanja i tehnološki napredak, ali i da se oda priznanje naučnicima koji su svojim radom doprinijeli svjetskoj naučnoj zajednici.
Vladimir Prelog rođen je 23. jula 1906. godine u Sarajevu. Bio je svjetski hemičar, posebno cijenjen zbog svojih istraživanja u oblasti organske hemije i stereohemije. Nakon školovanja u Sarajevu, Zagrebu i studija u Pragu, Prelog je svoju naučnu karijeru razvio u Švicarskoj, gdje je postao jedan od najutjecajnijih hemičara 20. stoljeća.
Njegov najznačajniji doprinos je rad na stereoselektivnim reakcijama i strukturalnoj hemiji organskih molekula, što je imalo ogroman utjecaj na farmaceutsku i hemijsku industriju. Zbog svojih otkrića, 12. decembra 1975. godine dobio je Nobelovu nagradu za hemiju, čime se svrstao među najpoznatije svjetske naučnike.
Iako se Bosna i Hercegovina suočava s brojnim izazovima u oblasti nauke — poput nedovoljnih ulaganja, odlaska mladih stručnjaka i nedostataka savremene opreme — Dan nauke predstavlja priliku za jačanje dijaloga o važnosti ulaganja u znanje. Obilježavanje Dana nauke 12. decembra u znak sjećanja na Vladimira Preloga nije samo prisjećanje na jednog velikog naučnika, već i poruka da je nauka temelj napretka svake države. Prelogov primjer pokazuje da talent, upornost i znatiželja mogu voditi do najviših naučnih dostignuća. Zato ovaj datum služi kao inspiracija mladim generacijama da istražuju, uče i stvaraju bolje i naprednije društvo.