Nakon potpisivanja Sporazuma o saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom, u prvu zvaničnu posjetu 19. 2. 2019. godine su išli direktorica Naida Hota-Muminović, bibliotekarka Amina Šabić, prof. Emina Tucaković, prof. Edina Lokvančić te prof. Elmedin Musić i članovi Vijeća učenika.
Posjeta ovoj kulturno-obrazovnoj instituciji bila je još jedna u nizu aktivnosti Vijeća učenika Prve bošnjačke gimnazije. Kao i prethodne, okončana je uspješno i sa usvojenim novim znanjem i informacijama. Ovom prilikom predstavnicima PBG-a obratili su se: gospođa Šahsena Đulović, saradnik za odnose sa javnošću, mr. Osman Lavić, direktor biblioteke, Ejla Ćurovac, bibliotekarka, Meho Manjgo, kustos Muzeja GHB biblioteke i mr. Madžida Smajkić, gl. restaurator i konzervator. Posjetili smo Muzej, Odjel za restauriranje i konzerviranje rukopisa, depoe, gdje se čuvaju mnogobrojne knjige, te čitaonicu.
Gazi Husrev-begova biblioteka postoji još od 1537. godine. Biblioteka čitateljstvu stavlja na raspolaganje dvije čitaonice, studentsku i istraživačku. Namjena studentske čitaonice je prvenstveno da omogući optimalne uslove za učenje, dok je istraživačka čitaonica prilagođena istraživačima koji se koriste digitalnom građom biblioteke. Posjetili smo i Novu zgradu Gazi Husrev-begove biblioteke - Muzej sa stalnom postavkom predmeta koji pripadaju kulturnom dobru ovog naroda. Također, biblioteka posjeduje i odjel za restauraciju i konzervaciju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci koji predstavlja servis za najvrednije bibliotečke zbirke, mjesto gdje se ovom vrijednom naslijeđu vraća stari sjaj i gdje mu se značajno produžava vijek.
Govoreći o utiscima posjete, Faris Ukić je istakao:
„Kao član GHB biblioteke, već sam bio upoznat sa različitim segmentima njenog rada, ali kako se u životu uvijek može naučiti nešto novo, i tokom ove posjete sam stekao nova znanja, prvenstveno o ovoj instituciji, ali i historiji i tradiciji Bošnjaka.“
Azra Žunić je iznijela svoje impresije o posjeti:
„Najzanimljivija je činjenica da Gazi Husrev-begova biblioteka trenutačno ima oko stotinu hiljada bibliotečkih jedinica (rukopisa, štampanih knjiga, časopisa i različitih dokumenata) na arapskom, turskom, perzijskom, bosanskom i još nekim evropskim jezicima. Od toga više od 10.500 bibliotečkih jedinica čine kodeksi rukopisa sa oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterine, matematike, astronomije i drugih nauka. Ponosni smo što naš grad posjeduje jednu ovakvu kulturnu ustanovu.“
[widgetkit id="297"]
